Obnovljiva energija je energija dobivena iz prirodnih izvora koji se obnavljaju brže nego što se troše. Sunčeva svjetlost i vjetar, na primjer, takvi su izvori koji se stalno obnavljaju. Obnovljivi izvori energije su obilni i svuda oko nas.
S druge strane, fosilna goriva – ugljen, nafta i plin – neobnovljivi su resursi čije je nastajanje potrebno stotine milijuna godina. Fosilna goriva, kada se izgaraju za proizvodnju energije, uzrokuju štetne emisije stakleničkih plinova, poput ugljičnog dioksida.
Proizvodnja obnovljive energije stvara daleko manje emisija nego izgaranje fosilnih goriva. Prelazak s fosilnih goriva, koja trenutno čine lavovski dio emisija, na obnovljivu energiju ključan je za rješavanje klimatske krize.
Obnovljivi izvori energije sada su jeftiniji u većini zemalja i stvaraju tri puta više radnih mjesta od fosilnih goriva.
Evo nekoliko uobičajenih izvora obnovljive energije:
SOLARNA ENERGIJA
Sunčeva energija je najobilniji od svih energetskih resursa i može se iskoristiti čak i po oblačnom vremenu. Brzina kojom Zemlja presijeca sunčevu energiju oko je 10 000 puta veća od brzine kojom čovječanstvo troši energiju.
Solarne tehnologije mogu isporučivati toplinu, hlađenje, prirodnu rasvjetu, električnu energiju i goriva za niz primjena. Solarne tehnologije pretvaraju sunčevu svjetlost u električnu energiju putem fotonaponskih panela ili putem zrcala koja koncentriraju sunčevo zračenje.
Iako nisu sve zemlje podjednako obdarene solarnom energijom, značajan doprinos energetskom miksu iz izravne solarne energije moguć je za svaku zemlju.
Troškovi proizvodnje solarnih panela dramatično su pali u posljednjem desetljeću, što ih čini ne samo pristupačnima, već često i najjeftinijim oblikom električne energije. Solarni paneli imaju vijek trajanja od otprilike 30 godina i dolaze u raznim nijansama ovisno o vrsti materijala korištenog u proizvodnji.
ENERGIJA VJETRA
Energija vjetra iskorištava kinetičku energiju zraka u pokretu pomoću velikih vjetroturbina smještenih na kopnu (na kopnu) ili u moru ili slatkoj vodi (na moru). Energija vjetra koristi se tisućljećima, ali tehnologije energije vjetra na kopnu i na moru razvile su se posljednjih nekoliko godina kako bi se maksimizirala proizvedena električna energija - s višim turbinama i većim promjerima rotora.
Iako se prosječne brzine vjetra znatno razlikuju ovisno o lokaciji, svjetski tehnički potencijal za energiju vjetra premašuje globalnu proizvodnju električne energije, a u većini regija svijeta postoji ogroman potencijal koji bi omogućio značajnu primjenu energije vjetra.
Mnogi dijelovi svijeta imaju jake brzine vjetra, ali najbolje lokacije za proizvodnju energije vjetra ponekad su udaljene. Energija vjetra na moru nudi ogroman potencijal.
GEOTERMALNA ENERGIJA
Geotermalna energija koristi dostupnu toplinsku energiju iz Zemljine unutrašnjosti. Toplina se ekstrahira iz geotermalnih rezervoara pomoću bušotina ili na druge načine.
Rezervoari koji su prirodno dovoljno vrući i propusni nazivaju se hidrotermalni rezervoari, dok se rezervoari koji su dovoljno vrući, ali su poboljšani hidrauličkom stimulacijom, nazivaju poboljšani geotermalni sustavi.
Jednom na površini, tekućine različitih temperatura mogu se koristiti za proizvodnju električne energije. Tehnologija za proizvodnju električne energije iz hidrotermalnih rezervoara je zrela i pouzdana te se koristi više od 100 godina.
HIDROENERGIJA
Hidroenergija iskorištava energiju vode koja se kreće s viših na niže nadmorske visine. Može se generirati iz akumulacijskih jezera i rijeka. Akumulacijske hidroelektrane oslanjaju se na pohranjenu vodu u akumulacijskom jezeru, dok protočne hidroelektrane iskorištavaju energiju iz dostupnog protoka rijeke.
Hidroelektrane često imaju višestruku namjenu – osiguravaju pitku vodu, vodu za navodnjavanje, kontrolu poplava i suše, navigacijske usluge, kao i opskrbu energijom.
Hidroenergija je trenutno najveći izvor obnovljive energije u elektroenergetskom sektoru. Oslanja se na općenito stabilne obrasce oborina, a na nju mogu negativno utjecati suše uzrokovane klimom ili promjene u ekosustavima koje utječu na obrasce oborina.
Infrastruktura potrebna za stvaranje hidroelektrana također može negativno utjecati na ekosustave. Zbog toga mnogi smatraju male hidroelektrane ekološki prihvatljivijom opcijom, a posebno prikladnom za zajednice na udaljenim lokacijama.
ENERGIJA OCEANA
Energija oceana potječe iz tehnologija koje koriste kinetičku i toplinsku energiju morske vode - na primjer valova ili struja - za proizvodnju električne energije ili topline.
Sustavi za energiju oceana još su u ranoj fazi razvoja, a istražuje se niz prototipova uređaja za valove i plimne struje. Teorijski potencijal energije oceana lako premašuje trenutne ljudske energetske potrebe.
BIOENERGIJA
Bioenergija se proizvodi iz raznih organskih materijala, nazvanih biomasa, kao što su drvo, drveni ugljen, gnoj i druga gnojiva za proizvodnju topline i energije, te poljoprivrednih usjeva za tekuća biogoriva. Većina biomase koristi se u ruralnim područjima za kuhanje, rasvjetu i grijanje prostora, uglavnom od strane siromašnijeg stanovništva u zemljama u razvoju.
Moderni sustavi biomase uključuju namjenske usjeve ili drveće, ostatke iz poljoprivrede i šumarstva te razne tokove organskog otpada.
Energija stvorena izgaranjem biomase stvara emisije stakleničkih plinova, ali na nižim razinama nego izgaranje fosilnih goriva poput ugljena, nafte ili plina. Međutim, bioenergija bi se trebala koristiti samo u ograničenim primjenama, s obzirom na potencijalne negativne utjecaje na okoliš povezane s velikim povećanjem šuma i plantaža bioenergije te rezultirajućom deforestacijom i promjenom korištenja zemljišta.
Vrijeme objave: 29. studenog 2022.